Naselje se nalazi na oko 4 km južno od Kalesije, na južnim obroncima brda Kamenice,  koji se tu spuštaju prema Maloj Spreči.

U osmanskom periodu naselje je pripadalo nahiji Birče (Birač) u bosanskom sandžaku (kadiluk Vlasenica). Prema nedavno objavljenom defteru (osmanskom popisu) iz 1850/51. godine Jelovo Brdo je bilo u sastavu džemata Gojčin u sastavu Kaze Birče (Vlasenica).  U Jelovom Brdu su tada navedene familije: Mulaomerovići, Mulabećirovići, Bećirovići, Davudbašići, Sinanovići, Kulovići, Bajraktarevići, Rahmanovići, Osmanbašići… Ovdje treba napomenuti da u ovom popisu ima i nekih drugih prezimena, a kako je u vremenima nakon ovog popisa bilo i promjena prezimena kod nekih familija, ne može  se pozdano utvrditi na koje familije se odnose.

Popisom od 22. aprila 1895. godine Jelovo Brdo je mjesto u opštini Gojčin (kotar Vlasenica), sa 156 stanovnika muslimanske vjeroispovijesti i džamijom.

Rezultati posljednjeg austrougarskog popisa stanovništva od 10. oktobra 1910 godine pokazuju da je mjesto u okviru seoske opštine  Gojčin (kotar Vlasenica) i da ima 32 kuće sa 153 stanovnika muslimanske i 15 stanovnika pravoslavne vjere.

Između dva svjetska rata u naselju je postojao Bećirovića han, kao i dućani Osmana Živčića i Halila Mulaomerovića.

Prema popisu iz 1953. godine Jelovo Brdo je naselje sa  54 domaćinstava i 302 stanovnika, sa zaseocima: Bajre (20 domaćinstava sa 93 stanovnika), Jančića Brijeg (4 domaćinstava sa 28 stanovnika) i Jelovo Brdo (30 domaćinstava sa 181 stanovnika).

Prema rezultatima popisa iz 1991. godine Jelovo Brdo je imalo 607 stanovnika, od toga 584 Bošnjaka (Muslimana), 19 Srba, 2 Jugoslovena i 2 ostalih.

Familije u Jelovom Brdu su: Kulovići, Bećirovići, Živčići, Mulaomerovići, Šehići, Dautbašići, Ćivići, Buljugići, Huskići, Sinanovići, Ramići, Rahmanovići, Mehići …

U starije familije u naselju spadaju Kulovići, Bećirovići, Dautbašići, Mulaomerovići, Sinanovići, Šehići… Mulaomerovići i Bećirovići (Mulabećirovići) su ulemanskog porijekla, dok su Dautbašići vojničkog (odnosno janjičarskog) porijekla.  Od nekadašnjih familija u Jelovom Brdu zbog iseljavanja nema više Andelića, dok su Ušćuplići odselili u Kalesiju i Tuzlu. Ćivići su doselili iz Sajtovića. Ramići su porijeklom iz Šehera.

(Iz knjige: Dževad Tosunbegović – Gornja Spreča, Kalesija, 2007. god.)

Podaci o popisu iz 1850/51 preuzeti iz rada: Kemal Nurkić, Dževad Tosunbegović – Popis bošnjačko muslimanskog stanovništva područja Vacetine, Gojčina i Papraće u kazi Birče 1850/51.godine (Šeherdžik br.6, Kalesija 2018.g.)

Komentiraj